Top

9.4 Komunikacijska kompetencija korisnika potpomognute komunikacije

  /    /  9.4 Komunikacijska kompetencija korisnika potpomognute komunikacije

Krajnji cilj intervencije za osobe sa složenim komunikacijskim potrebama je poticati razvoj komunikacijske kompetencije kako bi te osobe mogle komunicirati s drugima, utjecati na svoje okruženje i potpuno sudjelovati u društvu (Beukelman i Mirenda, 2013). Komunikacijska kompetencija je sposobnost pojedinca da slobodno izražava ideje, misli i osjećaje različitim slušateljima u različitim kontekstima. Ona pruža sredstva za postizanje osobnih, obrazovnih, profesionalnih i socijalnih ciljeva (Calculator, 2009; Lund i Light, 2007, prema Light i McNaughton, 2014). Komunikacijska kompetencija (Slika 3) za korisnike potpomognute komunikacije sastoji se od četiriju individualnih kompetencija: jezične, socijalne, upravljačke te strategijske (Light i sur., 2003).  

Jezična kompetencija uključuje znanje i sposobnost korištenja govornog i pisanog jezika u obitelji i društvu. Ove vještine uključuju receptivni jezik, a u mjeri u kojoj je to moguće – i ekspresivni. Svladavanje jezičnog koda sustava potpomognute komunikacije uključuje usvajanje sustava simbola (Light i McNaughton, 2014), ali i njegovih semantičkih i sintaktičkih komponenti, koje su nužne kako bi se doista moglo izraziti značenje komunikacijske poruke. Ovo je težak i složen zadatak jer sustavi potpomognute komunikacije često ne nude cjelovita jezična rješenja. Dostupni setovi simbola najčešće su semantički sustavi koji sadrže koncepte, ali im nedostaje sintaksa ili morfologija (Light i McNaughton, 2014). Postojanje dvostrukog jezičnog koda te razlika između načina na koji osoba koja koristi potpomognutu komunikaciju (vokalizacijom, gestama i korištenjem setova simbola) i na koji prima komunikacijske poruke (oralno-glasovni unos okoline) treba uzeti u obzir kad se postavljaju terapijski ishodi učenja (Light i McNaughton, 2014). Razvoj jezičnih kompetencija koje će poduprijeti razvoj komunikacijskih kompetencija u praksi je često zanemaren, a zapravo se smatra značajnim i ključnim da bi korisnik potpomognute komunikacije uistinu postao uspješan komunikacijski partner

Slika 2. Primjeri simbola i znakova u funkciji ekspresivne komunikacije
Slika 2. Primjeri simbola i znakova u funkciji ekspresivne komunikacije

Socijalna kompetencija je sposobnost znanja što, gdje, s kim, kada i kako komunicirati(Hymes,1972). Te vještine uključuju:

  • pragmatiku (npr. započinjanje i završavanje komunikacije, održavanje tema, prebacivanje kodova);
  • zahtijevanje pozornosti;
  • traženje ili davanje informacija, potvrđivanje ili negiranje informacija;
  • socijalne vještine (npr. aktivno sudjelovanje, pokazivanje interesa, pozitivna slike o sebi).

Psihosocijalna kompetencija je sposobnost učinkovitog rješavanja zahtjeva i izazova u svakodnevnom životu, održavanje mentalnog blagostanja i pokazivanje adaptivnog i pozitivnog ponašanja u interakciji s drugima (WHO, 2007). Psihosocijalne kompetencije za korisnike potpomognute komunikacije uključuju:

  • motiviranost za komunikaciju;
  • pozitivan stav prema korištenju potpomognute komunikacije;
  • povjerenje u sposobnost osobe da učinkovito komunicira u datoj situaciji;
  • postojanost – upornost i u slučaju neuspjeha u komunikaciji.

Upravljačka kompetencija zahtijeva vještinu u upravljanju sustavom potpomognute komunikacije i tehnologijom, uključujući:

  • motorički status potreban za samostalni pristup – položaj tijela, položaj glave, stanje ekstremiteta (gornjih i donjih), motorika oka (pomicanje u svim smjerovima, vrijeme potrebno za promjenu pozicije oka, mogućnost fokusa), jakost mišića – trajanje izvedbe i mogućnost zadržavanja željenog pokreta;
  • tehnike odabira za pristupe uz pomoć;
  • kretanje unutar i između sustava;
  • uključivanje i isključivanje elektroničkog uređaja i punjenje;
  • rukovanje elektroničkom opremom i/ili navigiranje stranicama u niskotehnološkom sustavu.

Zbog brojnih prepreka koje ih ograničavaju u ostvarivanju i održavanju uspješnih komunikacijskih interakcija, korisnici potpomognute komunikacije nailaze na brojna ograničenja koja ometaju njihove lingvističke, socijalne i upravljačke komunikacijske kompetencije. Zato je nužno da tijekom procesa podrške razviju alate i strategije kako ove prepreke savladati ili kompenzirati. Riječ je o tzv. strategijskim kompetencijama. Prema Light (1989), strategijske kompetencije mogu biti privremene (potrebne osobi samo do trenutka dok ne svlada nove jezične, upravljačke ili socijalne vještine) ili dugoročne (kad osoba ne može potpuno ovladati optimalnim jezičnim, socijalnim ili upravljačkim vještinama). U ovu skupinu kompetencija ulaze:

  • traženje izbora zbog ograničenja rječnika; 
  • korištenje predviđanja riječi/fraza zbog povećanja učinkovitosti;
  • korištenje uvodne (unaprijed snimljene) izjave kako bi se objasnila metoda potpomognute komunikacije nepoznatim komunikacijskim partnerima;
  • traženje od komunikacijskog partnera da piše ili tipka poruke kako bi pomogao u razumijevanju i popravljanju kvarova u komunikaciji.
Lingvističke kompetencije
•	jezične sastavnice materinjeg jezika
•	jezične sastavnice sustava potpomognute komunikacije
Socijalne kompetencije
•	sociolingvističke sastavnice (pragmatika)
•	interpersonalne sastavnice (stvaranje i održavanje socijalnih veza i odnosa)
Upravljačke kompetencije
•	mehanizmi upravljanja komunikacijskim pomagalima, komunikacijskim mapama i setovima komunikacijskih mapa
Strategijske kompetencije
•	kompenzacijski mehanizmi svladavanja komunikacijskih nesporazuma (engl. communication breakdowns)
Slika 3. Sastavnice komunikacijskih kompetencija u svrhu procjene odgovarajućih rješenja potpomognute komunikacije i asistivne tehnologije

Proces procjene za odgovarajuće rješenje, strategije i oblike potpomognute komunikacije promatra se kroz navedene kompetencije. Međutim, važno je dodatno naglasiti kako se procjena vrši s ciljem da se zadovolje trenutačne komunikacijske potrebe djeteta koje je potencijalni korisnik, ali i oni ishodi učenja koji se planiraju u budućnosti. U državama koje niz godina razvijaju područje potpomognute komunikacije proces procjene korisnika detaljno je razrađen te je pružanje usluga potpomognute komunikacije organizirano prema protokolima dogovorenima na nacionalnoj razini [**].


Veličina slova
Visoki kontrast