Top

4.2 Razlikovanje komunikacije i ponašanja

Važno je napomenuti da nisu sva ponašanja komunikacijska. Istraživanja pokazuju da se izazovna ponašanja pojavljuju kod jedne od četiriju funkcija: a) za prekid ili izbjegavanje neželjene aktivnosti; b) za dolazak do željenog opipljivog predmeta; c) za privlačenje pažnje; d) kao odgovor na unutarnji ili vanjski podražaj (Walker, Lyon, Loman i Sennott, 2018). Može biti zbunjujuće kad dijete koristi ista ponašanja koja su i komunikacijska (npr. kad želi opipljivi predmet, pažnju ili bijeg) i nekomunikacijska (kao odgovor na neki podražaj). Primjerice, dijete se može udarati po glavi kao odgovor na glasnu buku (vanjski podražaj), kao reakciju na glad (unutarnji podražaj) ili kad želi izbjeći neku aktivnost. U takvim situacijama možda će trebati provesti sustavnu funkcionalnu analizu ponašanja kako bi se utvrdilo kada i u kojim situacijama se određeno ponašanje koristi u komunikacijske svrhe. Kod mnoge djece ponašanja štetna za sámo dijete ili drugu osobu mogu se u značajnoj mjeri smanjiti ako djeca nauče drugi primjereniji način prenošenja iste poruke (npr. ako žele izbjeći neku aktivnost) (Bopp, Brown i Mirenda, 2004). Učenje djeteta da zamijeni štetna ponašanja nekom komunikacijskom metodom naziva se podučavanje funkcionalne komunikacije. Istraživanja pokazuju da kod djece s ozbiljnim komunikacijskim poremećajima i neželjenim ponašanjima najbolje prakse uključuju funkcionalnu analizu ponašanja i podučavanje funkcionalne komunikacije (Tiger, Hanley i Bruzek, 2008).

Kad su u pitanju tzv. predsimbolički komunikatori, u toj skupini najbolje prakse za poboljšanje komunikacije uključuju: a) sastavljanje sveobuhvatnog popisa komunikacijskih metoda kojima se pojedinac služi te njihova pretpostavljenog značenja; b) podučavanje drugih komunikacijskih partnera o načinima prepoznavanja i tumačenja postojeće komunikacijskih pokušaja; c) modeliranje i podučavanje potpomognute komunikacije. Naglasak je na ciljevima funkcionalne komunikacije te povećanju broja uspješnih komunikacijskih interakcija. Cilj intervencija treba biti povećati broj poruka koje veći broj osoba u više situacija može primijetiti i razumjeti. 

Veličina slova
Visoki kontrast