Top

2.3 Tehnike potpomognute komunikacije pomagalima

  /    /  2.3 Tehnike potpomognute komunikacije pomagalima

Tehnike potpomognute komunikacije pomagalima podrazumijevaju prisutnost vanjskog fizičkog objekta, tj. opreme koja se koristi u komunikacijske svrhe (Millar i Scott, 1998). Pritom se mogu razlikovati niskotehnološka i visokotehnološka komunikacijska sredstva. Niskotehnološka komunikacijska sredstva uključuju korištenje vanjskih objekata, ali ne zahtijevaju upotrebu tehnologije (Millar i Scott, 1998; Wilkinson i Henning, 2007). U ovu kategoriju mogu se uvrstiti: opipljivi simboli (npr. stvarni predmeti, umanjeni predmeti, dijelovi predmeta), kartice s grafičkim simbolima (fotografije, slike; Slika 2), komunikacijske ploče, ploče sa slovima, riječima ili frazama, komunikacijske knjige, komunikacijske putovnice i E-tran okviri.

Osobe koje se nalaze u fazi izranjajuće komunikacije, dakle početne komunikacije, jednostavnije prelaze s predmeta na apstraktnije simbole pomoću taktilnih reprezentacija mjesta, aktivnosti, koncepata ili ljudi, dakle opipljivih simbola. Opisanu vrstu simbola često koriste osobe s intelektualnim teškoćama i/ili s oštećenjem vida. Razlikuju se prema razini apstrakcije tako da se simbol “zvijezda” (primjerice igračka zvijezda) može odnositi na pjesmicu Blistaj, blistaj te u tom slučaju korisnika valja podučavati toj povezanosti (npr. početi pjevati pjesmicu kad se izabere predmet „zvijezda“). Drugi primjer niskotehnoloških sredstava, E-tran okviri, označavaju plastične prozirne okvire kroz koje se sugovornici mogu vidjeti. Na rubu okvira nalaze se simboli, slova ili brojevi koji su vidljivi s obje strane. Korisnik oblikuje poruku tako što odabere simbol pomicanjem glave i usmjeravanjem pogleda.

Tiskani simboli zalijepljeni na ploče koje vise na zidu
Tiskani simboli za potpomognutu komunikaciju u plastičnim malim registratorima
Slika 2. Primjeri komunikacijskih sredstava koja su dostupna djetetu tijekom svakodnevnih aktivnosti; komunikacijske ploče (niskotehnološko sredstvo) i vizualni raspored (gore – srednjotehnološko sredstvo), kartice s grafičkim simbolima (dolje – niskotehnološko sredstvo)

Sve prisutnija, raširenija i neizostavnija u svakodnevnim životima, rastuća uloga tehnologije dovela je do toga da se niskotehnološka sredstva i u intervencijama potpomognute komunikacije u sve većoj mjeri zamjenjuju visokotehnološkim sredstvima. Visokotehnološka komunikacijska sredstva uključuju upotrebu složene elektroničke i računalne opreme. U ovu kategoriju mogu se uvrstiti sustavi kojima se upravlja pogledom, komunikacijska pomagala sa sintezom govora (elektronički komunikatori), osobna računala, prijenosna računala, tableti, pametni telefoni, odnosno različiti oblici informacijsko i komunikacijske tehnologije (Millar i Scott, 1998). Komunikacijska pomagala mogu uključivati grafičke simbole koji se također koriste kod niskotehnoloških pomagala, ali u ovom slučaju oni se odabiru pritiskom na zaslon uređaja (Flores i sur., 2012).

Postoje i tzv. srednjotehnološka sredstva, prijelazni oblik prema visokotehnološkima, jer im za napajanje treba vanjski izvor energije – baterije, no govorni izlaz ovdje čine prethodno snimljeni iskazi, bez mogućnosti sinteze govora prema tekstualnom zapisu uz simbole (engl. text to speech), što je uobičajena funkcionalnost elektroničkih komunikatora. Usto, ovakvi uređaji ne sadrže baze simbola, već komunikacijske ploče ili izdvojene grafičke simbole treba prethodno pripremiti. Primjeri takvih uređaja su tzv. Big Mack kao jednostavna sklopka za snimanje zvučnih poruka ili uređaji sa statičkim prikazom zaslona u koji se umetne komunikacijska ploča te nasnime zvučni zapisi poruka, poput komunikatora GoTalk (Slika 3).  

Jednostavni komunikator s rječnikom prilagođenim za interaktivno čitanje slikovnice
Slika 3. Jednostavni komunikator s rječnikom prilagođenim za interaktivno čitanje slikovnice [*]

Niskotehnološka sredstva ne omogućuju izgovaranje odabranih simbola, stoga se od komunikacijskog partnera očekuje da “modelira” korištenje grafičkih simbola, gesti ili manualnih znakova, odnosno da koristi djetetovo komunikacijsko sredstvo istovremeno s govorom. Više detalja o strategiji obogaćenog jezičnog unosa nalazi se u sljedećem poglavlju.

Niskotehnološka sredstva često uključuju korištenje komunikacijskih knjiga koje se sastoje od ploča s fotografijama, slikama (Slika 4), slovima te sličnim materijalima (Slika 5). Svaka situacija zahtijeva drukčije materijale za komunikaciju (npr. različiti rječnik koristit će se u komunikaciji s roditeljima, prijateljima, u školi, u okviru određene ustanove). Komunikacijske knjige moraju se prilagoditi korisnicima te nadopuniti ispisivanjem, plastificiranjem i organiziranjem navedenih materijala, što zahtijeva velik utrošak vremena (Magušić, 2018). Tijekom organizacije komunikacijske knjige valja voditi računa i o odabiru rječnika (vidi poglavlje 7). Međutim, niskotehnološke oblike potpomognute komunikacije valja predvidjeti i kod dugoročnih korisnika visokotehnoloških komunikacijskih pomagala (zbog razloga kao što su osvjetljenje, kapacitet baterije ili mogućnost kvara). 

Komunikacijska ploča koja je osmišljena s ciljem interaktivnog sudjelovanja djeteta u igri kockama
 Slika upotrebe komunikacijske ploče tijekom aktivnosti s vlakom
Slika 4. Komunikacijska ploča koja je osmišljena s ciljem interaktivnog sudjelovanja djeteta u igri kockama (gore) i upotreba komunikacijske ploče tijekom aktivnosti s vlakom (dolje)
Slika 5. Primjer komunikacijske knjige s rječnikom koji je odabran prema individualnim potrebama djeteta (Radni materijal Laboratorija za potpomognutu komunikaciju)

Tijekom posljednja tri desetljeća bilježi se porast upotrebe visokotehnoloških oblika potpomognute komunikacije koji se povezuje s obilježjima kao što su prenosivost, dostupnost i socijalna poželjnost (Light i McNaughton, 2012). Za razliku od niskotehnoloških sredstava, visokotehnološki oblici potpomognute komunikacije imaju brojne funkcionalnosti: omogućavaju pohranjivanje brojnih komunikacijskih ploča i drugih materijala koji se lako organiziraju i nadopunjuju novim materijalima pomoću fotografiranja, skeniranja ili pronalaska materijala na internetu. Također, komunikacija pomoću komunikacijskih pomagala sa sintezom govora razumljiva je većem broju ljudi te korisnicima omogućuje interakciju s različitim komunikacijskim partnerima.

Visokotehnološki komunikacijski uređaji i pripadajući softveri često su financijski iscrpljujući, nekim korisnicima zbog toga i nedostižni, između ostaloga i ustanovama u kojima se organizira stručna podrška. Zbog toga se sve više izrađuju aplikacije koje se mogu koristiti kao cjeloviti sustavi za potpomognutu komunikaciju (pr. ICT-AAC aplikacija Komunikator Plus te aplikacija Cboard – o ovim će aplikacijama više riječi biti u poglavlju o rješenjima informacijsko-komunikacijske tehnologije razvijenima ili prilagođenima za hrvatski jezik). Te se aplikacije mogu preuzeti na osobne uređaje poput pametnih telefona, prijenosnih računala, tableta itd. (Slika 6). Ti su uređaji često maleni, prihvatljivi po cijeni, prenosivi, a što je neizostavno u procesu jačanja samosvijesti i socijalizacije osobe koja ih koristi, i socijalno potpuno prihvatljivi. 

Unatoč spomenutim prednostima elektroničkih uređaja, njihova upotreba ovisi o kapacitetu baterije i okolinskim uvjetima i stoga se preporučuje kombinirati ih s niskotehnološkim sredstvima (Wilkinson i Henning, 2007). 

Slika 6. Primjer komunikacijske ploče/mape na temu virusa Covid-19 koja se nalazi u aplikaciji Cboard [**] koja je razvijena za web i za prijenosne uređaje

Temeljem pregleda istraživanja Morina i suradnika (2018), zaključuje se da se visokotehnološki oblici potpomognute komunikacije koje koriste djeca s poremećajem iz spektra autizma i/ili intelektualnim teškoćama smatraju znanstveno utemeljenom intervencijom, no istodobno nije pronađena razlika u učinkovitosti niskotehnoloških nasuprot visokotehnoloških pomagala.


[*] Primjeri niskotehnoloških oblika komunikacije koji su prikazani u udžbeniku razvijeni su u Laboratoriju za potpomognutu komunikaciju koji djeluje u okviru Nastavno-kliničkog centra Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Detaljnije informacije moguće je pronaći na mrežnoj stranici ovdje.

[**] Aplikacija Cboard nastala je kao rezultat regionalne inicijative UNICEF-a: For every child: a VOICE. Harnessing 21st century technology to promote communication, education and social inclusion for young children with developmental delays and disabilities; hrvatska verzija aplikacije dostupna je na poveznici ovdje.

Veličina slova
Visoki kontrast