Inventar funkcionalne komunikacije preveden je na hrvatski jezik te je dostupan u Prilozima udžbenika.
Dostupan je niz drugih kontrolnih listi koje mogu biti korisne u prikupljanju detaljnih informacija o komunikacijskim metodama koje osoba koristi (Rowland, 2020; Weatherby, 1995), primjerice Inventar funkcionalne komunikacije (Politano, 2002). Riječ je o vodiču kroz razgovor, odnosno alatu koji se može koristiti za prikupljanje više informacija nego što sadrži komunikacijski rječnik. Naime, nisu svi skrbnici svjesni svih znakova na koje reagiraju. Razgovor koji se vodi uz pomoć Inventara osmišljen je kako bi skrbnicima pomogao da se prisjete svih komunikacijskih ponašanja koje primjećuju i na koje odgovaraju. Najbolje ga je provoditi s jednom ili više upućenih osoba. Razgovor može započeti dijelom pod naslovom Metode samostalne komunikacije. Ondje se nalazi popis komunikacijskih metoda koje najčešće koriste osobe koje se u komunikaciji ne mogu oslanjati na govor, što je prikazano na Tablici 3.
Tablica 3. Odjeljak Metode samostalne komunikacije iz Inventara funkcionalne komunikacije
Za svaku stavku u ovom dijelu Inventara ispitivač opisuje komunikacijsku metodu, nudi primjere i postavlja dodatna pitanja, kako bi prikupio što je moguće više informacija. Ispitivač tako može pitati, primjerice: Proizvodi li dijete neke zvukove ili glasove?, Što to znači kad čujete taj zvuk?, Koristi li dijete neke zvukove da privuče vašu pažnju?, Proizvodi li dijete određeni zvuk kad je gladno ili kad mu je neudobno? Umjesto da se stavke na popisu samo označe, korisno je zabilježiti sve dobivene informacije. Tamo gdje je prikladno, možete se koristiti komunikacijskim rječnikom za bilježenje gesta i višestrukih značenja.
Inventar sadrži i popis poruka koje dijete može prenijeti. U prvom stupcu navedene su komunikacijske funkcije i vrste poruka prema redoslijedu razvoja, što je prikazano na Slici 2. Ispitivač kreće od vrha popisa i postavlja pitanja poput: Možete li prepoznati kad se djetetu nešto sviđa?, Kako znate da mu se nešto sviđa?, Što radi? U sljedećem stupcu bilježe se svi načini na koje dijete iskazuje sviđanje i prihvaćanje. U trećem stupcu označava se koristi li dijete u komunikaciji određene poruke na način štetan njemu samome ili drugim osobama.
Tablica 4. Odjeljak Poruke koje prenosi iz Inventara funkcionalne komunikacije
Posljednja tri stupca koriste se za dokumentiranje koliko je nepoznatoj osobi lako prepoznati ili razumjeti određeno komunikacijsko ponašanje. Primjerice, ako odbijanje dijete izražava na dva različita načina (npr. ponekad spuštanjem glave na stol, a ponekad bacanjem predmeta), ispitivač bilježi oba načina u drugom stupcu, a označava ponekad i bira 2 – poznate osobe.