{"id":76,"date":"2020-08-26T08:54:53","date_gmt":"2020-08-26T08:54:53","guid":{"rendered":"http:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/\/?page_id=76"},"modified":"2021-02-17T14:35:49","modified_gmt":"2021-02-17T14:35:49","slug":"5-temeljne-odrednice-ict-rjesenja-i-asistivnih-tehnologija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/?page_id=76","title":{"rendered":"5. TEMELJNE ODREDNICE ICT RJE\u0160ENJA I ASISTIVNIH TEHNOLOGIJA"},"content":{"rendered":"\n
\n

\u017deljka Car<\/strong><\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Informacijska i komunikacijska tehnologija<\/strong> (engl. Information and Communication Technology; <\/em>skra\u0107eno ICT) podrazumijeva svu programsku i sklopovsku tehnologiju koja omogu\u0107uje prijenos i upotrebu svih vrsta informacija. Preciznije, u tu tehnologiju ubrajaju se sklopovlje, programska oprema, mre\u017ee i mediji za prikupljanje, pohranjivanje, obradu i prezentaciju svih vrsta informacija, koje mogu biti podatkovne, glasovne, slikovne, tekstualne itd. Informacijska i komunikacijska tehnologija predstavlja najprodorniju generi\u010dku tehnologiju dana\u0161njice, temelj je ekonomije te generator promjena u svim sferama dru\u0161tva 21. stolje\u0107a. Njezina primjena vidljiva je u svim granama gospodarstva i znanosti te je podloga za uspje\u0161no djelovanje dru\u0161tvenih i dr\u017eavnih struktura. Pristup informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, sukladno Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom<\/a>, priznat je kao osnovno ljudsko pravo te su pod definicijom pojma komunikacija<\/em> u sklopu te konvencije uklju\u010deni: jezici, prikaz teksta, Braillevo pismo, taktilna komunikacija, pristupa\u010dni mediji (pisani, auditivni), potpomognuta komunikacija i pristupa\u010dna informacijska i komunikacijska tehnologija. <\/p>\n\n\n\n

Pristupa\u010dnost<\/strong>, termin koji se spominje u Konvenciji, a danas je u\u0161ao i u gotovo sva podru\u010dja dru\u0161tva, ozna\u010dava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u gra\u0111evinama javne i poslovne namjene, a definiran je u Pravilnikom o osiguranju pristupa\u010dnosti gra\u0111evina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti (NN 78\/13).<\/p>\n\n\n\n

Digitalna pristupa\u010dnost<\/strong> ozna\u010dava mjeru u kojoj su neki ra\u010dunalni program, mre\u017ena stranica ili ure\u0111aj \u2013 a koji su zasnovani na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji \u2013 prihvatljivi i pogodni za kori\u0161tenje osobama s invaliditetom, kao i osobama starije \u017eivotne dobi. Digitalna pristupa\u010dnost mo\u017ee se ostvariti razvojem posebno dizajniranih ra\u010dunalnih programa ili ure\u0111aja te prilagodbom postoje\u0107ih tako da se njima mogu slu\u017eiti ove kategorije korisnika. Kori\u0161tenjem pristupa\u010dnosti u razli\u010ditim segmentima dru\u0161tva, od gra\u0111evine, preko edukacije do informacija i komunikacije, posti\u017ee se digitalna uklju\u010denost<\/strong> ili digitalna inkluzija<\/strong> koja predstavlja sva nastojanja koja se ula\u017eu kako bi se pove\u0107ao stupanj dru\u0161tvene uklju\u010denosti osoba s invaliditetom i osoba starije dobi. To se posti\u017ee prilagodbom postoje\u0107ih ili razvojem novih usluga zasnovanih na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, koje \u0107e omogu\u0107iti efikasniju komunikaciju, pristup informacijama i podr\u0161ku pri edukaciji.<\/p>\n\n\n\n

U kontekstu svega navedenog svakako treba spomenuti jo\u0161 nekoliko klju\u010dnih termina koji su danas \u0161iroko rasprostranjeni:<\/p>\n\n\n\n

Univerzalni<\/strong> dizajn<\/strong> ili dizajn za sve<\/strong> je takav dizajn proizvoda i okoline koji je upotrebljiv svim ljudima u najve\u0107oj mogu\u0107oj mjeri, bez potrebe za prilagodbom. To je dizajn koji uva\u017eava razli\u010ditosti te promi\u010de dru\u0161tvenu uklju\u010denost i jednakost, s ciljem da svim ljudima omogu\u0107i ravnopravno sudjelovanje u svim dru\u0161tvenim aktivnostima [EIDD Stockholm Declaration\u00a9, 2004]. Pojmovi univerzalni dizajn<\/em> i dizajn za sve<\/em> imaju gotovo istovjetno zna\u010denje, pri \u010demu se razlikuju u geografskoj rasprostranjenosti naziva \u2013 univerzalni\u00a0 dizajn<\/em> se koristi vi\u0161e u Americi, a dizajn za sve<\/em> u Europi. U Velikoj Britaniji \u010desto se koristi i termin inkluzivni dizajn<\/em>.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Pristupa\u010dni dizajn<\/strong> je dizajn proizvoda s posebnim naglaskom na mogu\u0107nosti i potrebe osoba s invaliditetom i naj\u010de\u0161\u0107e ozna\u010dava proizvode koji su prvenstveno i namijenjeni osobama s invaliditetom, \u0161to ne isklju\u010duje ostalu populaciju. Pojam tako\u0111er ozna\u010dava funkcionalnosti ugra\u0111ene u postoje\u0107e proizvode i usluge namijenjene \u0161irokom tr\u017ei\u0161tu (Slika 1<\/strong>), a koji omogu\u0107uju osobama s invaliditetom da ih samostalno koriste (Gledec i Car, 2018). Primjer su neke od pristupa\u010dnih opcija na pametnim telefonima koje poma\u017eu i npr. u vo\u017enji te u svakoj drugoj situaciji kad ni osoba bez invaliditeta nije u mogu\u0107nosti funkcionirati na standardni\/uobi\u010dajeni na\u010din. U tim situacijama osobe su kontekstualno onesposobljene<\/strong>, primjerice kada voze, objema rukama prenose teret, koriste pametne telefone ili mobitele, no\u0107u i sl.<\/p>\n\n\n\n

\"Osoba<\/figure><\/div>\n\n\n\n
\"Rampa
Slika 1<\/strong>. Pristupa\u010dnost gra\u0111evinskih objekata – nije zadovoljena (gore), rampa za pristup (dolje)<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Asistivna tehnologija<\/strong> uklju\u010duje sve ure\u0111aje, opremu, ra\u010dunalne programe ili druge proizvode za pove\u0107anje, odr\u017eavanje ili pobolj\u0161anje funkcionalnih sposobnosti osoba s invaliditetom (poveznica na izvor<\/a>).. <\/sup>Asistivna tehnologija mo\u017ee se podijeliti, s obzirom na funkcionalnost i podr\u0161ku korisniku, na tehnologiju za: <\/p>\n\n\n\n