{"id":45,"date":"2020-08-26T08:46:38","date_gmt":"2020-08-26T08:46:38","guid":{"rendered":"http:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/\/?page_id=45"},"modified":"2021-02-17T12:34:49","modified_gmt":"2021-02-17T12:34:49","slug":"3-4-temeljne-pretpostavke-za-ovladavanje-potpomognutom-komunikacijom","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/?page_id=45","title":{"rendered":"3.4 Temeljne pretpostavke za ovladavanje potpomognutom komunikacijom"},"content":{"rendered":"\n

Ve\u0107 je dovoljno spominjano kako novi alati omogu\u0107uju implementaciju potpomognute komunikacije u svakodnevnoj komunikaciji i jeziku na na\u010din koji je bio nemogu\u0107 prije tehnolo\u0161ke revolucije koja je omogu\u0107ila i bolji pristup vizualnim sadr\u017eajima, ali ujedno i u\u010dinkovitije kreiranje sadr\u017eaja za pou\u010davanje. Ipak, neovisno o komunikacijskom sustavu koji se uvodi kod djeteta \u2013 manualni znakovi, niskotehnolo\u0161ka sredstva, visokotehnolo\u0161ka sredstva \u2013nekoliko je temeljnih pretpostavki za ovladavanje potpomognutom komunikacijom.  <\/p>\n\n\n\n

Prvi je dostupnost komunikacijskog sredstva<\/strong>. Stru\u010dna praksa, kao i podaci iz literature, potvr\u0111uju tendenciju da se potpomognuto sredstvo, primjerice komunikacijska knjiga, koristi u ograni\u010denim kontekstima, kao \u0161to su logopedski kabinet ili dom korisnika, dok se u svim ostalim situacijama knjiga ostavlja doma te dijete nema \u010dime komunicirati dok je u parku, knji\u017enici, bolnici, kod bake i sl. Kao \u0161to je za podu\u010davanje vje\u0161tine pisanja nu\u017ena dostupnost olovke\/tipkovnice i papira\/ure\u0111aja, tako je i uvjet ovladavanja potpomognutom komunikacijom dostupnost djetetova pomagala.  <\/p>\n\n\n\n

Drugo, \u0161to se vrlo \u010desto zanemaruje, jest potreba za zasi\u0107eno\u0161\u0107u okoline<\/strong> kojoj osoba s komunikacijskim te\u0161ko\u0107ama pripada modalitetom komunikacije koji osoba koristi<\/strong>. Prirodno je i motiviraju\u0107e slu\u017eiti se jezikom prirodne okoline; dok osoba s te\u0161ko\u0107ama koristi slike, a komunikacijski partner govor, dolazi do neujedna\u010denosti u sustavima kodiranja zna\u010denja, a time i do neravnopravnosti u doprinosima komunikacijskih partnera (primjerice, jednom partneru treba mnogo dulje da oblikuje poruku). To je za osobu s te\u0161ko\u0107ama (primjerice s motori\u010dkim) vrlo stigmatiziraju\u0107e i obeshrabruju\u0107e za nastavak komunikacije. Drugi niz problema javlja se zbog suprotstavljanja prirodnim zakonitostima usvajanja jezika<\/strong>. Dijete koje ne mo\u017ee usvojiti komunikaciju govorom prete\u017eito usvaja jezik putem auditivnih signala (govora), a u\u010di proizvoditi iskaze pomo\u0107u grafi\u010dkih simbola. O ovim \u0107e zaprekama u usvajanju\/u\u010denju jezika biti vi\u0161e govora u poglavlju o pragmati\u010dkim na\u010delima pri organizaciji komunikacijskih knjiga.<\/p>\n\n\n\n

Uz prethodnu pretpostavku vezuje se i \u010dinjenica da bi se vizualni modalitet, potpomognuti oblik komunikacije trebao koristiti ne samo kao sredstvo jezi\u010dnog izra\u017eavanja, ve\u0107 i za ja\u010danje jezi\u010dnog razumijevanja <\/strong>(Drager i sur. 2006). To je izrazito va\u017eno u ranoj dobi djece kod koje je jezi\u010dni razvoj ovisniji o ranim komunikacijskim obilje\u017ejima te gdje se aktivno poti\u010de jezi\u010dno razumijevanje kao preduvjet za jezi\u010dnu proizvodnju. Dok je mnogo istra\u017eivanja provedeno na temu upotrebe potpomognute komunikacije u svrhu jezi\u010dne proizvodnje, korpus istra\u017eivanja u svrhu poticanja razumijevanja zamjetno je manji (Romski i Sevcik, 1993.; Sevcik, 2006) i op\u0107enito ograni\u010den na razumijevanje vremenskih koncepata i rasporeda (Krantz, MacDuff i McClannahan, 1993), dakle dodatnih vizualnih oblika podr\u0161ke koji nisu toliko usmjereni na komunikaciju, ve\u0107 vi\u0161e slu\u017ee kako bi pojedincu olak\u0161ali prihva\u0107anje promjena u rutinama i okru\u017eenju.<\/p>\n\n\n\n

Uspje\u0161ni sustavi rane intervencije u kojima se niz godina koristi potpomognuta komunikacija promi\u010du interaktivno modeliranje sustava potpomognute komunikacije od komunikacijskih partnera tako da komunikacijski partner usporedo s govorom pokazuje simbole komunikacijskog sustava<\/strong> korisnika potpomognute komunikacije (Allen, Schlosser, Brock i Shane, 2017; Justice, Chen, Tambyraja i Logan, 2018). Zbog obilje\u017eja jezi\u010dnog unosa, koji se tako osigurava, ove intervencije \u010desto se opisuju terminom oboga\u0107eni jezi\u010dni unos<\/em> te se odvijaju u kontekstu prirodnih komunikacijskih interakcija (Pop\u010devi\u0107, Iv\u0161ac Pavli\u0161a i Boha\u010dek, 2020). Strategija oboga\u0107enog jezi\u010dnog unosa temelji se na pretpostavci da korisnik sustava potpomognute komunikacije ne\u0107e interaktivno koristiti sustav potpomognute komunikacije ako mu se upotreba istog sustava ne modelira u smislenim, svakodnevnim kontekstima<\/strong> (Justice i sur., 2018).<\/p>\n\n\n\n

U literaturi se navode brojne preporuke o komunikacijskom stilu koji se pokazao u\u010dinkovitim kod implementacije potpomognute komunikacije (Hartmann, 2019.; Pop\u010devi\u0107 i sur., 2020), a glavne me\u0111u njima glase:\u00a0 \u00a0<\/p>\n\n\n\n

1. U komunikaciji s djetetom kod kojeg se uvodi potpomognuta komunikacija valja koristiti vi\u0161e komentara nego pitanja<\/strong> (odnos izjavnih re\u010denica\/komentara \u2013 pitanja je 80:20).<\/p>\n\n\n\n

2. Komunikacijski partner bi tijekom komunikacije s djetetom rane dobi \u010dak 70 % vremena usporedo s govorom trebao pokazivati simbole komunikacijskog sustava<\/strong> koji se uvodi kod djeteta (manualne znakove, grafi\u010dke simbole na visokotehnolo\u0161kom ure\u0111aju ili u komunikacijskoj knjizi). <\/p>\n\n\n\n

I posljednje, ali ravnopravno po va\u017enosti prvim trima pretpostavkama, spoznaja je o va\u017enosti pro\u0161irivanja repertoara komunikacijskih funkcija kori\u0161tenjem potpomognute komunikacije (Slika 6)<\/strong>. Vrlo se \u010desto intervencije koje uklju\u010duju neki od oblika potpomognute komunikacije zadr\u017ee na usvajanju osnovnih komunikacijskih funkcija \u2013 odbijanju i zahtijevanju, primjerice. Komunikacijske potrebe pojedinca u stvarnosti su mnogo \u0161ire te ograni\u010denje na ove rudimentarne funkcije ograni\u010dava aktivno sudjelovanje pojedinca u socijalnim aktivnostima<\/strong>. Kod nekih je pojedinaca, primjerice kod osoba sa PSA-om, \u010desto vrlo izazovno ostvariti komunikaciju i za ove svrhe, no opseg komunikacijskih funkcija trebao bi biti daleko \u0161iri u osoba s druk\u010dijom klini\u010dkom slikom. Primjerice, kod osoba s motori\u010dkim o\u0161te\u0107enjima kod kojih je kognitivni status uredan ili blago naru\u0161en, potrebno je aktivno razvijati i osigurati jezi\u010dna sredstva za poticanje drugih va\u017enih komunikacijskih funkcija, poput deklarativnog dijeljenja, komentiranja, postavljanja pitanja, usmjeravanja, obja\u0161njavanja<\/strong> itd.<\/p>\n\n\n\n

\"Dijete<\/figure><\/div>\n\n\n\n
\"\u0160kolska
Slika 6.<\/strong> Pro\u0161irivanje komunikacijskih funkcija uz visokotehnolo\u0161ki ure\u0111aj tijekom igre (gore) i prilago\u0111eni materijal za poticanje vi\u0161e\u010dlanih iskaza (dolje)<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Uva\u017eavaju\u0107i navedene principe u Dje\u010djoj bolnici u Bostonu, razvijen je klini\u010dki pristup za poticanje osoba sa PSA-om, tzv. vizualni izranjaju\u0107i program<\/em><\/strong> (engl. visual immersion pro<\/em>gram, Shane i sur., 2011). U sklopu programa poti\u010de se \u0161to \u0161ira upotreba vizualnih simbola u prirodnom okru\u017eenju osoba<\/strong> te se velik naglasak stavlja na suradnju s obitelji koja je odgovorna za implementaciju komunikacijskih navika u svakodnevno okru\u017eenje djeteta. Tako\u0111er, gorljivo se poti\u010de upotreba potpomognutog komunikacijskog sredstva pojedinca s te\u0161ko\u0107ama od njegove socijalne okoline.<\/p>\n\n\n\n

\n
DALJE<\/a><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107 je dovoljno spominjano kako novi alati omogu\u0107uju implementaciju potpomognute komunikacije u svakodnevnoj komunikaciji i jeziku na na\u010din koji je bio nemogu\u0107 prije tehnolo\u0161ke revolucije koja je omogu\u0107ila i bolji pristup vizualnim sadr\u017eajima, ali ujedno i u\u010dinkovitije kreiranje sadr\u017eaja za […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":32,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"tags":[],"class_list":["post-45","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/45","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/45\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1671,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/45\/revisions\/1671"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/32"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}