{"id":43,"date":"2020-08-26T08:46:15","date_gmt":"2020-08-26T08:46:15","guid":{"rendered":"http:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/\/?page_id=43"},"modified":"2021-02-17T12:33:39","modified_gmt":"2021-02-17T12:33:39","slug":"3-3-multimodalnost-kao-obiljezje-potpomognute-komunikacije","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/?page_id=43","title":{"rendered":"3.3 Multimodalnost kao obilje\u017eje potpomognute komunikacije"},"content":{"rendered":"\n

Jedno od klju\u010dnih obilje\u017eja potpomognute komunikacije je uklju\u010divanje svih modaliteta koji podr\u017eavaju i poti\u010du komunikaciju u cjelini<\/strong> (Van der Meer i sur., 2012). Multimodalna komunikacija mo\u017ee uklju\u010divati govor, fonolo\u0161ki pojednostavljene rije\u010di, facijalnu ekspresiju, pra\u0107enje pogledom, manualne znakove, polo\u017eaje i pokrete tijela, pribli\u017eavanje ili odmicanje od komunikacijskog partnera, tekstualne poruke kao i kori\u0161tenje svih dostupnih sredstava potpomognute komunikacije (Sevcik i Romski, 2005). Modaliteti se mogu mijenjati ovisno o potrebama korisnika<\/strong>. Pregledom literature utvr\u0111eno je da korisnici potpomognute komunikacije naj\u010de\u0161\u0107e koriste visokotehnolo\u0161ka komunikacijska pomagala, grafi\u010dke simbole te manualne znakove (Van der Meer i sur. 2012). Isti autori temeljem pregleda istra\u017eivanja zaklju\u010duju da se poticanje djece rane dobi, kombiniraju\u0107i tri navedena modaliteta, pokazalo u\u010dinkovitim. Sigafoos i suradnici (2009) navode da je va\u017eno prepoznati koji modalitet korisnik potpomognute komunikacije dosljedno odabire ili preferira, \u0161to se mo\u017ee zaklju\u010diti temeljem opa\u017eanja epizoda svakodnevne komunikacije. Iako je va\u017eno prepoznati preferirani modalitet kako bi ga se dodatno poticalo, to ne zna\u010di da od drugih modaliteta treba odustajati jer Multimodalnost omogu\u0107ava preno\u0161enje poruka razli\u010ditim komunikacijskim partnerima u razli\u010ditim situacijama<\/strong>. Izbor modaliteta ovisi o individualnim obilje\u017ejima osobe, \u0161to podrazumijeva komunikacijske vje\u0161tine, kognitivnu razinu, motori\u010dke sposobnosti te vanjske \u010dimbenike kao \u0161to su obiteljski stavovi, znanje stru\u010dnjaka koji su uklju\u010deni u intervenciju te dostupnost stru\u010dne podr\u0161ke i nov\u010danih sredstava (Pinto i Gardner, 2014). Williams, Krezman i McNaughton (2008) nagla\u0161avaju da se potpomognuta komunikacija ne svodi na poku\u0161aj da potaknemo razvoj govora, ve\u0107 je rije\u010d o zbiru tehnika i strategija koje podr\u017eavaju sudjelovanje djeteta<\/strong> u brojnim svakodnevnim aktivnostima i socijalnim okru\u017eenjima.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Primjer 1.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Tijekom \u0161estomjese\u010dnog razdoblja podr\u0161ke nastojalo se utvrditi mo\u017ee li multimodalni pristup (kombinacija manualnih znakova, grafi\u010dkih znakova i visokotehnolo\u0161kog ure\u0111aja; Slika 5<\/strong>) rezultirati napretkom u komunikaciji, jeziku te vje\u0161tinama rane pismenosti kod petogodi\u0161nje djevoj\u010dice s Wolf-Hirschornovim sindromom (WHS). WHS sindrom prate netipi\u010dna kraniofacijalna obilje\u017eja, dje\u010dja govorna apraksija i razli\u010diti stupnjevi intelektualnih te\u0161ko\u0107a.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Na po\u010detku intervencije razumljivost govora bila je zna\u010dajno naru\u0161ena te se djevoj\u010dica slu\u017eila s nekoliko manualnih znakova koji nisu bili poznati njezinoj okolini, ve\u0107 samo stru\u010dnjacima. Intervencija se sastojala od uvo\u0111enja manualnih znakova, ali i kombinacije visokotehnolo\u0161kih rje\u0161enja i vizualne podr\u0161ke. Rezultati su pokazali da je napredak postignut u svim navedenim podru\u010djima (Ro\u017ei\u0107 i sur., 2015). Kod djevoj\u010dice je primije\u0107eno pove\u0107anje broja komunikacijskih funkcija i komunikacijskih sredstava<\/strong>, kao i napredak u jezi\u010dnoj proizvodnji (povezivanje rije\u010di u dvo\u010dlane iskaze), receptivnom i ekspresivnom rje\u010dniku te predvje\u0161tinama \u010ditanja i pisanja (izdvajanje prvog glasa u rije\u010dima te imenovanje 14 slova).<\/em><\/p>\n\n\n\n

Iz navedenog se mo\u017ee zaklju\u010diti da uvo\u0111enje potpomognute komunikacije mo\u017ee poticajno djelovati na razvoj komunikacije, jezika i vje\u0161tina rane pismenosti. Daljnje kori\u0161tenje potpomognute komunikacije osiguralo bi razvoj komunikacije, jezika i pismenosti te aktivno sudjelovanje djevoj\u010dice u svim aspektima dru\u0161tvenog \u017eivota. <\/em><\/p>\n\n\n\n

\"Primjer
Slika 5. <\/strong>Primjer multimodalne intervencije kod djeteta s Wolf-Hirschornovim sindromom (Ro\u017ei\u0107 i sur., 2015)<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n
\n\n\n\n

U istra\u017eivanjima usmjerenima na odre\u0111ivanje obilje\u017eja potpomognute komunikacije \u010desto se citira tvrdnja \u201ckorisnicima potpomognute komunikacije jedan nikada nije dovoljan<\/strong>\u201d, \u010dime se skre\u0107e pozornost na zna\u010daj multimodalnosti u podru\u010dju potpomognute komunikacije. Naime, osobama sa slo\u017eenim komunikacijskim potrebama valja osigurati vi\u0161e od jednog sredstva komunikacije, vi\u0161e od jednog komunikacijskog partnera, vi\u0161e od jedne komunikacijske strategije te vi\u0161e od jednog komunikacijskog okru\u017eenja (Williams i sur., 2008; Boha\u010dek, Iv\u0161ac Pavli\u0161a, Car, Milkovi\u0107 i Pop\u010devi\u0107, 2017).\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n

\n
DALJE<\/a><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jedno od klju\u010dnih obilje\u017eja potpomognute komunikacije je uklju\u010divanje svih modaliteta koji podr\u017eavaju i poti\u010du komunikaciju u cjelini (Van der Meer i sur., 2012). Multimodalna komunikacija mo\u017ee uklju\u010divati govor, fonolo\u0161ki pojednostavljene rije\u010di, facijalnu ekspresiju, pra\u0107enje pogledom, manualne znakove, polo\u017eaje i pokrete […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":32,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"tags":[],"class_list":["post-43","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/43","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/43\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1670,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/43\/revisions\/1670"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/32"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}