{"id":41,"date":"2020-08-26T08:45:44","date_gmt":"2020-08-26T08:45:44","guid":{"rendered":"http:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/\/?page_id=41"},"modified":"2021-02-17T12:32:26","modified_gmt":"2021-02-17T12:32:26","slug":"3-2-odabir-i-sirenje-rjecnika","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/?page_id=41","title":{"rendered":"3.2 Odabir i \u0161irenje rje\u010dnika"},"content":{"rendered":"\n

Odabir rje\u010dnika za razli\u010dite sustave potpomognute komunikacije danas predstavlja i klini\u010dki i istra\u017eiva\u010dki izazov (Laubscher i Light, 2020). Banajee, Dicarlo i Stricklin (2003) izdvajaju tri glavna na\u010dela koja se odnose na odabir rje\u010dnika<\/strong> kod korisnika potpomognute komunikacije koji se potom integrira u djetetov komunikacijski sustav: razvojno, okolinsko i funkcionalno<\/strong>. Razvojno na\u010delo temelji se na rije\u010dima preuzetim iz razvojnih ljestvica koje su rezultat istra\u017eivanja razvoja jezika kod djece urednoga razvoja (npr. imenice i glagoli koje djeca koriste u odre\u0111enoj dobi). Prikupljanje podataka o specifi\u010dnome rje\u010dniku koji je dio okru\u017eenja u kojem korisnik odrasta obilje\u017eje je okolinskog na\u010dela (npr. bojice, olovke, papir specifi\u010dni za kontekst vrti\u0107ke skupine). Funkcionalno na\u010delo oslanja se na odabir rije\u010di pomo\u0107u kojih \u0107e korisnik mo\u0107i realizirati komunikacijske potrebe, kao \u0161to su tra\u017eenje, komentiranje, pozdravljanje ili odbijanje.<\/p>\n\n\n\n

U podru\u010dju potpomognute komunikacije klju\u010dno je razlikovati sr\u017eni (eng. core vocabulary<\/em>) od rubnog rje\u010dnika (eng.\u00a0 fringe vocabulary<\/em>). Sr\u017eni rje\u010dnik<\/strong> \u010dini otprilike 80 % naj\u010de\u0161\u0107ih rije\u010di koje se koriste u ve\u0107ini svakodnevnih situacija te predstavljaju temelj za funkcionalnu upotrebu jezika<\/strong> (Banajee i sur., 2003.; Beukelman i Mirenda, 2005). Postupak odre\u0111ivanja sr\u017enih rije\u010di uklju\u010duje sva tri prethodno opisana na\u010dela odabira rje\u010dnika. Naime, sr\u017ene rije\u010di temelje se na broju i vrsti rije\u010di koje koriste djeca tipi\u010dnoga jezi\u010dnoga razvoja u dobi izme\u0111u 24 i 36 mjeseci (Hr\u017eica, Kuva\u010d Kraljevi\u0107 i \u0160najder, 2013).\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Na Slici 3 <\/strong>nalazi se primjer komunikacijske plo\u010de s razli\u010ditim vrstama rije\u010di koje pripadaju sr\u017enome rje\u010dniku hrvatskog jezika<\/strong>. Pregledom rije\u010di\/simbola uklju\u010denih u rje\u010dnik zamje\u0107uje se kako su u njemu zastupljene razli\u010dite vrste rije\u010di \u2013 zamjenica, glagoli, prilozi, veznici itd. Suprotno tome, tradicionalni rje\u010dnici temelje se na imenicama te korisnicima omogu\u0107uju isklju\u010divo imenovanje i tra\u017eenje predmeta, zbog \u010dega se danas smatra da bi sr\u017ene rije\u010di trebale biti integralan dio svakog komunikacijskog sustava. Podu\u010davanje korisnika sr\u017enim rije\u010dima pomno je planiran proces u kojem stru\u010dnjaci i drugi komunikacijski partneri trebaju krenuti od modeliranja upotrebe jezika koji se nalazi na ne\u0161to vi\u0161oj razini od djetetovih trenuta\u010dnih jezi\u010dnih sposobnosti (Hartmann, 2019).\u00a0<\/p>\n\n\n\n

\"Primjer
Slika 3. Primjer komunikacijske plo\u010de na kojoj se nalazi sr\u017eni rje\u010dnik (Radni materijal Laboratorija za potpomognutu komunikaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu)<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Rije\u010di koji pripadaju rubnom rje\u010dniku vezane su uz interese, aktivnosti i stil korisnika potpomognute komunikacije<\/strong> te je njihova uporabna vrijednost ni\u017ea nego kod sr\u017enih rije\u010di. Prilikom odabira rije\u010di koje \u0107e \u010diniti rubni rje\u010dnik va\u017eno je uzeti u obzir komunikacijske potrebe pojedinca. Usto, o strukturi rje\u010dnika bitno je razmi\u0161ljati jer, ho\u0107e li novo sredstvo za\u017eivjeti u upotrebi, ovisi, me\u0111u ostalim, i o tome \u0161to \u0107e osoba mo\u0107i izraziti svojim sustavom potpomognute komunikacije. Marvin, Beukelman i Bilyeu (1994) navode da je 25\u201330 % rje\u010dnika odre\u0111eno kontekstom (ve\u017ee se uz to\u010dno odre\u0111ene situacije). Kombiniranje sr\u017enog i rubnog rje\u010dnika u komunikacijski sustav korisnika potpomognute komunikacije pove\u0107ava \u010destotnost upotrebe sustava<\/strong> koji osoba koristi (Banajee i sur., 2003). Na komunikacijskoj plo\u010di sa Slike 3<\/strong> rubne rije\u010di nalaze se u kategorijama u zadnjem redu. Goossens\u2019, Crain i Elder (1992) uspore\u0111uju sr\u017eni rje\u010dnik s generi\u010dkim bazenom poruka koje su va\u017ene u nekoj aktivnosti uz koje se dodaje rje\u010dnik specifi\u010dan za odre\u0111enu aktivnost. Upravo zbog svega navedenog mo\u017ee se zaklju\u010diti da odabir rje\u010dnika mora biti individualan te se temeljiti na prikupljanju podataka o interesima, iskustvima, osobama i mjestima koja su specifi\u010dna za korisnika i njegovu obitelj. U svrhu prikupljanja podataka o rje\u010dniku<\/strong> koji \u0107e biti dio komunikacijske plo\u010de odnosno knjige koriste se razli\u010diti upitnici<\/strong> (Fallon, Light i Paige, 2001).<\/p>\n\n\n\n

Osim procesa odabira rje\u010dnika, pojedini stru\u010dnjaci pri stvaranju komunikacijskih plo\u010da koriste sustav kodiranja simbola uz pomo\u0107 boje koji olak\u0161ava usvajanje redoslijeda rije\u010di<\/strong> te se temelji na bojama koje se nalaze u pozadini simbola ili na njegovu okviru. U tom se slu\u010daju prema odre\u0111enom principu bojom ozna\u010dava pozadina ili rub samoga simbola. Sustav kodiranja bojom, prikazan na Slici 4,<\/strong> naziva se Fitzgeraldov klju\u010d (DeCoste, 1997). Postoji i njegova modificirana verzija koja se koristi u specifi\u010dnim sustavima potpomognute komunikacije, poput tzv. Pragmati\u010dke organizacije dinami\u010dkih zaslona (PODD-a), o kojem \u0107e biti rije\u010di u zasebnom poglavlju. Postoje i drugi na\u010dini kodiranja bojom (Goossens’ i sur., 1995). Oba su sustava dogovorena i kori\u0161tena te se nijednom ne daje prednost u odnosu na drugi, no va\u017eno je da se odabrani sustav kodiranja koristi sustavno, \u0161to \u0107e korisniku potpomognute komunikacije olak\u0161ati usvajanje gramati\u010dkog sustava u cjelini. \u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n

\"Na\u010din
Slika 4. <\/strong>Na\u010din kodiranja simbola prema Fitzgeraldovu klju\u010du<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n
\n
DALJE<\/a><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Odabir rje\u010dnika za razli\u010dite sustave potpomognute komunikacije danas predstavlja i klini\u010dki i istra\u017eiva\u010dki izazov (Laubscher i Light, 2020). Banajee, Dicarlo i Stricklin (2003) izdvajaju tri glavna na\u010dela koja se odnose na odabir rje\u010dnika kod korisnika potpomognute komunikacije koji se potom […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":32,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"tags":[],"class_list":["post-41","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/41","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/41\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1669,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/41\/revisions\/1669"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/32"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}