{"id":26,"date":"2020-08-26T08:28:47","date_gmt":"2020-08-26T08:28:47","guid":{"rendered":"http:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/\/?page_id=26"},"modified":"2021-02-17T12:22:51","modified_gmt":"2021-02-17T12:22:51","slug":"2-2-tehnike-potpomognute-komunikacije-bez-pomagala","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/?page_id=26","title":{"rendered":"2.2 Tehnike potpomognute komunikacije bez pomagala"},"content":{"rendered":"\n

Tehnike potpomognute komunikacije bez pomagala ili netehnolo\u0161ka komunikacijska sredstva podrazumijevaju tehnike koje ne zahtijevaju upotrebu predmeta, materijala, opreme i ure\u0111aja, ve\u0107 se korisnici slu\u017ee vlastitim tijelom (Wilkinson i Hennig, 2007). Prednost tehnika potpomognute komunikacije bez pomagala je neprestana dostupnost korisniku te mogu\u0107nost brzog i u\u010dinkovitog preno\u0161enja poruka<\/strong>. Tehnike bez pomagala zahtijevaju odre\u0111enu razinu motori\u010dkih vje\u0161tina, a budu\u0107i da kod brojnih korisnika potpomognute komunikacije postoje te\u0161ko\u0107e grube i fine motorike, one mogu ote\u017eati proizvodnju razumljivih poruka, \u0161to predstavlja njihov glavni nedostatak (Millikin, 1997.; Wilkinson i Hennig, 2007). Komunikacijska sredstva koja pripadaju ovoj kategoriji su vokalizacije, govor tijela, geste i manualni znakovi<\/strong> (Millikin, 1997).<\/p>\n\n\n\n

\"Slika
Slika 2. <\/strong>Podjela potpomognute komunikacije s obzirom na razli\u010dite tehnike (Car, Iv\u0161ac Pavli\u0161a i Ra\u0161an, 2018)<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Djeca sa slo\u017eenim komunikacijskim potrebama \u010desto se slu\u017ee vokalizacijama koje imaju komunikacijsku funkciju<\/strong>. To mo\u017ee uklju\u010divati zvukove poput smijanja, plakanja, vikanja, zijevanja i stenjanja, \u010dime se naj\u010de\u0161\u0107e ozna\u010dava fizi\u010dko i emocionalno stanje osobe (Beukelman i Mirenda, 2005). Millikin (1997) isti\u010de kako su vokalizacije koje se proizvode s komunikacijskom namjerom u\u010dinkovito sredstvo za brz prijenos jednostavnih poruka. Kad se uparuju s promjenama facijalne ekspresije i govorom tijela, zna\u010denje vokalizacija mo\u017ee biti specifi\u010dno. Primjerice, mr\u0161tenje te povla\u010denje igra\u010daka bli\u017ee tijelu u\u010dinkovito prenosi poruku da dijete u tom trenutku ne \u017eeli dijeliti igra\u010dke s drugima. Tako\u0111er, vokalizacije su nerijetko u\u010dinkovito sredstvo za prizivanje pa\u017enje komunikacijskih partnera.<\/p>\n\n\n\n

Govor tijela odnosi se na pona\u0161anja koja uklju\u010duju polo\u017eaj, odnosno dr\u017eanje tijela<\/strong> te signale koji se uobi\u010dajeno mogu prepoznati i razumjeti kao komunikacijski (npr. naginjanjem prema osobi tijekom interakcije ozna\u010dava se zanimanje za interakciju) (Millikin, 1997). Govor tijela mo\u017ee se koristiti kao samostalna tehnika potpomognute komunikacije bez pomagala. <\/p>\n\n\n\n

Geste su neverbalna pona\u0161anja koja uklju\u010duju pokrete tijela, facijalnu ekspresiju, dr\u017eanje tijela i pokrete o\u010dima<\/strong>, a koji imaju komunikacijsku ulogu (Beukelman i Mirenda, 2005). Geste mogu biti konvencionalne ili idiosinkratske (Millikin, 1997). Konvencionalne geste uklju\u010duju pokrete koji imaju zna\u010denje za dru\u0161tvenu zajednicu te je njihovo zna\u010denje relativno konkretno, zbog \u010deka su lako razumljive okolini (npr. kimanje glavom, palac prema gore). Za razliku od konvencionalnih, idiosinkratske geste naj\u010de\u0161\u0107e mogu prepoznati samo osobe koje poznaju osobu koja ih koristi (npr. odre\u0111eni znak rukom predstavlja znak za vrstu bombona koje dijete preferira). O ovome \u0107e biti vi\u0161e rije\u010di u poglavlju o intervencijama za osobe na razini predsimboli\u010dke komunikacije. Ograni\u010denja u upotrebi gesta odnose se na koli\u010dinu i vrstu poruka koje korisnik mo\u017ee prenijeti. Takve poruke su ograni\u010dene na \u201csada i ovdje\u201d, zbog \u010dega je te\u0161ko pa \u010dak i nemogu\u0107e gestama prenijeti ideje ili se referirati na predmete, ljude i doga\u0111aje izvan trenuta\u010dnog konteksta (Millikin, 1997). Za razliku od gesta, manualni znakovi<\/strong> imaju specifi\u010dno zna\u010denje te se u ranoj dobi naj\u010de\u0161\u0107e koriste u kombinaciji s drugim oblicima potpomognute komunikacije. Njihovo uvo\u0111enje u komunikacijski repertoar djeteta pokazalo se u\u010dinkovitim privremenim sredstvom komunikacije kod djece s dje\u010djom govornom apraksijom i jezi\u010dnim te\u0161ko\u0107ama (\u010cavu\u017ei\u0107 \u010cajko, Iv\u0161ac Pavli\u0161a, Feje\u0161 i Klasi\u0107, 2013). O obilje\u017ejima manualnih znakova tako\u0111er \u0107e se vi\u0161e govoriti u jednom od sljede\u0107ih poglavlja. \u00a0<\/p>\n\n\n\n

\n
DALJE<\/a><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tehnike potpomognute komunikacije bez pomagala ili netehnolo\u0161ka komunikacijska sredstva podrazumijevaju tehnike koje ne zahtijevaju upotrebu predmeta, materijala, opreme i ure\u0111aja, ve\u0107 se korisnici slu\u017ee vlastitim tijelom (Wilkinson i Hennig, 2007). Prednost tehnika potpomognute komunikacije bez pomagala je neprestana dostupnost korisniku […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":24,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"tags":[],"class_list":["post-26","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/26","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/26\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1660,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/26\/revisions\/1660"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/24"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}