{"id":17,"date":"2020-08-26T08:24:04","date_gmt":"2020-08-26T08:24:04","guid":{"rendered":"http:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/\/?page_id=17"},"modified":"2021-02-17T16:03:06","modified_gmt":"2021-02-17T16:03:06","slug":"1-4-rano-ucenje-i-poducavanje","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/?page_id=17","title":{"rendered":"1.4 Rano u\u010denje i pou\u010davanje"},"content":{"rendered":"\n<p><\/p>\n\n\n\n<p id=\"miljokazi\">Pod pojmom \u201erazvoj\u201c podrazumijeva se \u201eslijed promjena u osobinama, sposobnostima,&nbsp; pona\u0161anju djeteta poradi kojih se ono mijenja te postaje ve\u0107e, spretnije, sposobnije, dru\u0161tvenije, prilagodljivije itd.\u201c (Starc i sur., 2004). Razvoj pojedinca odra\u017eava se u promjenama njegova pona\u0161anja i zna\u010dajki njegova organizma. Te se promjene pojavljuju tijekom vremena po ustaljenome redoslijedu i u pribli\u017eno isto vrijeme za sve pojedince (Milanovi\u0107, Stri\u010devi\u0107, Male\u0161 i Sekuli\u0107-Majurec, 2000). Kod razvoja motorike, kao i kod razvoja ostalih funkcija, postoje razdoblja vezana uz djetetovu dob u kojima se o\u010dekuje <strong>pojavljivanje odre\u0111enog razvojnog doga\u0111aja<\/strong>. Ta se razdoblja nazivaju <strong>miljokazi<\/strong>. Za miljokaze nije va\u017ena to\u010dna dob djeteta, ve\u0107 da se odre\u0111eni razvojni doga\u0111aji pojavljuju pravilnim redoslijedom. Iako je redoslijed va\u017ean, dijete ipak daje individualni pe\u010dat odre\u0111enom razdoblju.<\/p>\n\n\n\n<p>Dje\u010dji razvoj dinami\u010dan je proces prola\u017eenja puta od potpune ovisnosti o odraslima tijekom novoro\u0111ena\u010dke i dojena\u010dke dobi, prema razvoju samostalnosti u ranom djetinjstvu, \u0161kolskoj dobi i adolescenciji pa sve do odrasle dobi. Vje\u0161tine koje omogu\u0107uju samostalnost o\u010dituju se u svim razvojnim podru\u010djima: senzori\u010dkom, motori\u010dkom, kognitivnom, komunikacijskom i socio-emocionalnom. Razvoj u svakom podru\u010dju o\u010dituje se kroz svladavanje niza miljokaza i koraka te uklju\u010duje <strong>svladavanje jednostavnijih vje\u0161tina prije usvajanja novih slo\u017eenijih<\/strong>. Va\u017eno je prepoznati da djeca imaju aktivnu ulogu u svladavanju vlastitih razvojnih vje\u0161tina te da se njihov razvoj odvija pod utjecajem interakcije s okolinom. &nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Razdoblje djetinjstva Gopnik, Meltzoff i Kuhl (2003) opisuju kao razdoblje tijekom kojega se najvi\u0161e u\u010di i kada je mozak najotvoreniji za nova iskustva. Rano razvojno razdoblje karakteriziraju&nbsp; razvojne eksplozije u razli\u010ditim aspektima djetetova razvoja. Ako se svaki aspekt dje\u010djeg razvoja istra\u017euje i gleda zasebno, lako se gubi iz vida dijete koje se razvija, a ono je mnogo vi\u0161e od zbroja tih dijelova ili podru\u010dja istra\u017eivanja (Gopnik i sur., 2003). U djetetovu \u017eivotu razvojna podru\u010dja nisu vremenski razdvojena jer se <strong>ono u svim podru\u010djima razvija simultano<\/strong> (Pe\u0107nik i sur., 2014). Svaka novonau\u010dena vje\u0161tina nadogra\u0111uje se na postoje\u0107e, ve\u0107 usvojene vje\u0161tine te utje\u010de na u\u010denje vi\u0161e od jednog razvojnog podru\u010dja. Zato pra\u0107enje djetetova razvoja treba biti cjelovito. Taj se pristup naziva holisti\u010dkim i podrazumijeva nekoliko pretpostavki (prema Starc i sur., 2004):<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>razvoj po\u010dinje prije ro\u0111enja;<\/li><li>razvoj ima vi\u0161e me\u0111usobno povezanih dimenzija;<\/li><li>razvoj se odvija u predvidljivim koracima i u\u010denje se pojavljuje u prepoznatljivim sekvencama unutar kojih postoji velik individualni varijabilitet u brzini razvoja i stilu u\u010denja djeteta;<\/li><li>razvoj i u\u010denje pojavljuju se kao rezultat djetetove interakcije s ljudima i predmetima iz okoline;<\/li><li>dijete je aktivan nositelj vlastitog razvoja.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Opisani cjeloviti razvojni pristup i temeljna razvojna na\u010dela, osim \u0161to vrijede za djecu urednog razvoja, vrijede i za djecu s te\u0161ko\u0107ama u razvoju, jer se razvoj temelji na <strong>me\u0111udjelovanju biolo\u0161ke podloge i utjecaja iz okoline<\/strong> (Pe\u0107nik i sur., 2014).<\/p>\n\n\n\n<p id=\"rutine\">U prvim godinama \u017eivota najva\u017eniji kontekst koji uvelike odre\u0111uje djetetov razvoj upravo je djetetova obitelj (Vasta, Haith i Miller, 1998). S obzirom na va\u017enost obitelji i ranih interakcija, sustav rane intervencije podrazumijeva izradu individualnog obiteljskog plana (engl. <em>Individual Family Service Plan<\/em>). <strong>Ishodi u individualnom obiteljskom planu moraju biti temeljeni na multidisciplinarnoj procjeni<\/strong>, na snagama i potrebama djeteta, kao i na prepoznavanjem intervencija koje najvi\u0161e odgovaraju njegovim potrebama. U plan je ugra\u0111ena i procjena obiteljskih izvora podr\u0161ke, prioriteta i briga obitelji te potrebne usluge koje \u0107e pove\u0107ati obiteljske kapacitete da odgovore na razvojne potrebe djeteta. Naglasak u programima rane intervencije treba biti na pobolj\u0161anju i <strong>podr\u017eavanju djetetove kompetencije potrebne za sudjelovanju u svakodnevnim aktivnostima i rutinama<\/strong> (Campbell i Sawyer, 2007; McWilliam, 2010; Woods, Kashinath i Goldstein, 2004). To podrazumijeva modifikaciju i prilagodbu prostora i okoline kako bi djeca u\u010dila u kontekstu rutina, aktivnosti u ku\u0107i i \u017eivota u zajednici (<strong>Slika 2<\/strong>).<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/3.jpg\" alt=\"Malo dijete sjedi na podu ispred kuhinjskog elementa i igra se sa su\u0111em.\" class=\"wp-image-479\" width=\"300\" height=\"330\"\/><figcaption><strong>Slika 2. <\/strong>Primjer igre u zatvorenom prostoru<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Kurikulum rane intervencije uklju\u010duje strategije podu\u010davanja koje se temelje na intervencijama poput onih temeljenih na rutinama i podu\u010davanju u prirodnoj okolini (Snyder, Rakap, Hemmeter i McLaughlin, 2015). Zajedni\u010dko obilje\u017eje navedenim intervencijama je <strong>funkcionalnost nau\u010denih vje\u0161tina i usmjerenost prema generalizaciji nau\u010denog<\/strong>. Pro\u0161irivanje iskustva i izgradnja novih vje\u0161tina temeljenih na djetetovim mogu\u0107nostima i ve\u0107 ostvarenim sposobnostima u ranoj intervenciji dokazala su se posebno u\u010dinkovitima (Raab, Dunst i Hamby, 2017). Mnoge intervencije koje uklju\u010duju stvaranje prilika za u\u010denje u svojim korijenima imaju bihevioralne principe podu\u010davanja, a razvile su se od isklju\u010divo individualnih (izoliranih) usluga prema intervencijama koje uklju\u010duju razli\u010dita prirodna poja\u010danja (npr. nakon strpljivog odmotavanja bombona, bombon se mo\u017ee pojesti) i logi\u010dke posljedica nekog pona\u0161anja (npr. baci\u0161 li loptu niz stepenice, ostaje\u0161 bez lopte!) (Guralnick, 2019).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pou\u010davanje u prirodnoj okolini<\/strong> ne isklju\u010duje metode direktivnog podu\u010davanje i ta dva principa ne stoje jedan nasuprot drugome, ve\u0107 ih odrasli u kontinuumu djetetova razvoja i specifi\u010dnosti svake situacije me\u0111usobno isprepli\u0107u i nadopunjuju. Temeljne razlike izme\u0111u dvama principima prikazane su u sljede\u0107oj tablici (<strong>Tablica 1<\/strong>) koja je preuzeta iz programa <em>Intervencija utemeljena na rutinama obitelji (<\/em>engl.<em> Family Guided Routine Based Intervention<\/em>).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tablica 1.<\/strong>Temeljne razlike izme\u0111u metode podu\u010davanja u prirodnoj okolini i metode direktivnog podu\u010davanja<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Tablica-1c-1.png\" alt=\"U pou\u010davanju u prirodnoj okolini odrasla osoba  \u0107e:\n\u2022\tstvoriti prilike kako bi dijete iniciralo interakciju\n\u2022\tkoristiti neposredna pitanja ili komentare kako bi produljio interakciju s djetetom\n\u2022\tnastavljati interakciju kroz izmjene razli\u010ditih modaliteta \n\u2022\t\n\u2022\tzastati s o\u010dekivanjem da dijete ponovno inicira ili odgovori na interakciju\n\u2022\tkoristiti metodu logi\u010dkih (prirodnih) posljedica (npr. dobivanje soka nakon tra\u017eenja imenovanjem).\nU metodi direktivnog pou\u010davanja odrasla osoba \u0107e:\n\u2022\tinicirati interakciju s djetetom vezanu za sadr\u017eaj, odnosno cilj podu\u010davanja\n\u2022\tkoristiti direktivna pitanja kako bi dijete ne\u0161to to\u010dno odgovorilo ili izvelo neku aktivnost\n\u2022\tprebaciti fokus na novu temu nakon djetetova odgovora\n\u2022\to\u010dekivati djetetov odgovor odmah i pri tome se oslanjati na naloge: \u201ereci: sok, pritisni ovdje, poka\u017ei mi\u2026\u201c\n\u2022\tkoristiti vanjsko poja\u010danje (npr. \u201ebravo\u201c).\n\n\" class=\"wp-image-489\" width=\"1019\" height=\"645\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Intervencija temeljena na rutinama<\/strong> poti\u010de razvoj djetetovih vje\u0161tina tako da specifi\u010dne strategije podu\u010davanja ugra\u0111uje u funkcionalne dnevne rutine i aktivnosti koje inicira dijete i koje su zna\u010dajne za odre\u0111enu obitelj (Woods i Kashinath, 2007). Glavna obilje\u017eja rutina kao \u0161to su: <strong>ponavljanje, funkcionalnost, predvidljivost, sigurnost, kulturalno zna\u010denje, jasan po\u010detak i zavr\u0161etak, prisutnost prirodnog poja\u010danja te mogu\u0107nost generalizacije<\/strong> \u2013 daju okvir za savr\u0161enu terapijsku jedinicu i kao takve ih&nbsp; treba iskoristiti. Prepoznate rutine ili dnevne aktivnosti mogu biti kratke i jednostavne kao \u0161to su pozdrav\u201cdaj pet\u201c, zagrljaj ili slanje poljupca bratu kada ide u \u0161kolu, ili mogu biti slo\u017eene rutine koje uklju\u010duju nekoliko povezanih aktivnosti. Kupanje je primjer rutine koja ima nekoliko podrutina koje uklju\u010duju svla\u010denje odje\u0107e, pranje, \u0161amponiranje kose, ispiranje, su\u0161enje i ponovo odijevanje. Oba primjera, odnosno i jednostavne i slo\u017eene rutine, mogu biti prilike za u\u010denje na kojima \u0107e se razvijati ciljevi intervencije. U prethodno spomenutom programu Intervencija utemeljena na rutinama obitelji rutine su podijeljene u \u010detiri kategorije (<strong>Tablica 2<\/strong>).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tablica 2.<\/strong> Kategorije i podjela obiteljskih rutina<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/Tablica-2-2.png\" alt=\"Rutine u igri\n\u2022\tigra predmetima\n\u2022\tkonstrukcijska igra\n\u2022\tsimboli\u010dka igra\n\u2022\tmotori\u010dke igre\n\u2022\tsocijalne igre\n\u2022\tigre uloga.\nRutine samozbrinjavanja\n\u2022\trutina odijevanja\n\u2022\trutina hranjenja\n\u2022\trutine osobne higijene\n\u2022\trutine u dodatnim postupcima ovisno o te\u0161ko\u0107ama.\nRutine u stjecanju akademskih vje\u0161tina\n\u2022\t\u010ditanje knjiga i slikovnica\n\u2022\tpjesmice i brojalice\n\u2022\tpisanje i crtanje\n\u2022\tkori\u0161tenje ra\u010dunala, televizora i tableta.\nRutine u zajednici i obitelji \n\u2022\tobiteljska zadu\u017eenja \n\u2022\trekreacija\n\u2022\tobaveze i poslovi u obitelji i zajednici\n\u2022\tsocijalizacijske aktivnosti.\n\" class=\"wp-image-492\" width=\"1019\" height=\"526\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Kako bi intervencija temeljena na rutinama bila uspje\u0161na, va\u017eno je imati na umu da rutine odabrane u ovom obliku intervencije trebaju biti poticajne i funkcionalne i za dijete i za odraslog, a odre\u0111uje ih sama obitelj (<strong>Slika 3<\/strong>). Svaki cilj u rutini trebao bi <strong>iskoristiti postoje\u0107e vje\u0161tine<\/strong> koje je dijete svladalo i osigurati priliku za stjecanje novih vje\u0161tina. Nadalje, rutine su podlo\u017ene promjenama i stru\u010dnjak koji odre\u0111uje razvojne ciljeve mora biti fleksibilan. Ponekad se rutina promjeni jer dijete nau\u010di novu vje\u0161tinu (npr. samostalno jede), a ponekad se rutine mijenjaju jer se dijete ili roditelj razboli, roditelj izgubili i dobije novi posao, promijene se obiteljske uloge i obaveze. Stoga ova intervencija uklju\u010duje dinami\u010dan proces promjene, ali uvijek u kontekstu zadovoljavanja djetetovih i roditeljskih potreba, promatraju\u0107i ih kao jedinstvenu zajednicu.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/4.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-494\" width=\"321\" height=\"428\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/5.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-495\" width=\"329\" height=\"247\"\/><figcaption><strong>Slika 3. <\/strong>Svakodnevne rutine kao okvir za podu\u010davanje<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-buttons is-layout-flex wp-block-buttons-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-button\"><a class=\"wp-block-button__link has-background\" href=\"http:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/\/?page_id=16\" style=\"background-color:#0292cb\">DALJE<\/a><\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pod pojmom \u201erazvoj\u201c podrazumijeva se \u201eslijed promjena u osobinama, sposobnostima,&nbsp; pona\u0161anju djeteta poradi kojih se ono mijenja te postaje ve\u0107e, spretnije, sposobnije, dru\u0161tvenije, prilagodljivije itd.\u201c (Starc i sur., 2004). Razvoj pojedinca odra\u017eava se u promjenama njegova pona\u0161anja i zna\u010dajki njegova [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":8,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"tags":[],"class_list":["post-17","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/17","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/17\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1733,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/17\/revisions\/1733"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/8"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/usluge.ict-aac.hr\/udzbenik-pk\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}