Dosad je u sklopu Kompetencijske mreže razvijeno tridesetak mobilnih aplikacija za uređaje s operacijskim sustavom Android i iOS koji se mogu besplatno preuzeti s trgovina Google Play i Appstore te za mrežno korištenje. Istraživačka djelatnost usmjerena je prema beskontaktnim sučeljima, bežičnim tehnologijama (RFID, beacon i sl.), pametnim nosivim uređajima (Vuković, Car, Ivšac Pavliša i Mandić, 2018), virtualnoj i potpomognutoj stvarnosti (VR/AR) te analizi i implementaciji pristupačnosti višemedijskih, pogotovo digitalnih obrazovnih sadržaja.
Aplikacije su namijenjene za komunikaciju osoba – korisnika potpomognute komunikacije, edukaciju djece s teškoćama u razvoju kao i djecu urednog razvoja, te za povećanje svijesti javnosti o potpomognutoj komunikaciji i važnosti razvoja pristupačnog weba. Problemi koje ICT-AAC aplikacije nastoje riješiti su: a) postojanje vrlo malog broja programskih rješenja za komunikaciju i edukaciju zasnovanih na potpomognutoj komunikaciji na hrvatskom jeziku i za hrvatske korisnike; b) aplikacije koje postoje često su prilagođene samo vrlo uskom krugu korisnika (jer su razvijane prema sintagmi „Adopt for one, extend to many“) i razvijane su nesustavno, odnosno u ulozi razvijatelja najčešće se nalaze pojedinci motivirani osobnim razlozima (dijete ili član obitelji sa složenim komunikacijskim teškoćama); c) korisnička sučelja postojećih rješenja uglavnom nemaju mogućnosti prilagodbe ni upravljanja edukacijskim sadržajem.
Aplikacije su razvijene u formi ozbiljnih igara te im prvotna i jedina svrha nije samo zabava, već imaju i edukacijski i humanistički aspekt. Spajaju različite tehnologije i razvojne metode igara iz područja rehabilitacije, pedagogije i psihologije u svrhu razvoja specifičnih vještina.
Aplikacijama se nastojalo ugraditi specifično znanje i iskustvo koje posjeduju znanstvenici, stručnjaci i roditelji na sustavan način, uz očuvanje konzistentnosti vizualnog identiteta aplikacija, načina interakcije korisnika i aplikacije te povratnih informacija kroz sve aplikacije u najvećoj mogućoj mjeri (s obzirom na dug period razvoja, broj osoba uključenih u razvoj, promjene tehnologije i sl.).
Implementirani mehanizmi komunikacije i edukacije u ovim aplikacijama nastoje dati adekvatan odgovor na izrazitu nehomogenost korisnika u kontekstu njihovih mogućnosti, odnosno teškoća koje mogu imati.
Metodologija i proces razvoja aplikacija definiran je tijekom višegodišnjeg razvoja (Babić i sur., 2015). Osnovne značajke procesa razvoja očituju se kroz kontinuiranu multidisciplinarnu suradnju stručnjaka iz različitih područja tehnologije (razvoja softvera i ergonomije računalne opreme), rehabilitatora i logopeda te grafičkih dizajnera, kao i stalnu uključenost predstavnika korisnika (kroz suradnju s roditeljskim udrugama).
Nakon razvoja, a prije javne objave, aplikacije su znanstveno i/ili korisnički evaluirane (Pavlin-Bernardić, Kuterovac Jagodić i Vlahović Štetić, 2014; 2015), u skladu s rezultatima testiranja definirana su korisnička poboljšanja i tek nakon toga se aplikacije javno objavljuju na elektroničkim trgovinama aplikacija (Google Play ili Appstore te u slučaju web aplikacija na mrežnom sjedištu Kompetencijske mreže ICT-AAC). Također, dio aplikacija razvijen je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva te Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u sklopu studentskih projekata i završnih radova.
Korisnici ICT-AAC aplikacija su djeca s teškoćama kao i djeca urednog razvoja. Naime, aplikacije poboljšavaju vještine čitanja, pisanja i matematike te se mogu koristiti za učenje novih koncepata, provjeru usvojenih sadržaja ili njihovo uvježbavanje po potrebi. Ista aplikacija se s različitim korisnicima može koristiti na različite načine za usavršavanje vještina i stjecanje znanja koja su tom korisniku potrebna, a mogućnosti su neograničene i ovise o rehabilitatoru (logoped, psiholog, pedagog), edukatoru (odgajatelj, učitelj) te članu obitelji koji pruža podršku djetetu. Aplikacije se mogu koristiti u vrtiću, školi, centrima za rehabilitaciju, samostalno ili u paru, ovisno o kontekstu i cilju korištenja. Karakterizira ih privlačan, profesionalno napravljen dizajn koji odabirom boja i oblika potiče maštu i motivira, a koji je oblikovan sukladno načelima univerzalnog dizajna (o kojem se detaljnije govorilo u poglavlju o rješenjima iz područja informacijsko-komunikacijske tehnologije), vodeći računa o korisnicima s teškoćama vida. Usto, osnovne generičke značajke svih ICT-AAC aplikacija su: a) mogućnost prilagodbe sučelja (opcije); b) mogućnost prilagodbe sadržaja; c) mogućnost odabira željene nekomercijalne galerije za prikaz simbola (ARASAAC, Sclera, Mulberry); d) konzistentan dizajn (izgled, nazivi naredbi, funkcionalnosti); e) zvučni zapisi naziva simbola (ženski i/ili muški). U nastavku će se detaljnije prikazati neke od aplikacija koje su korisnici najbolje prihvatili.