Top

7.3 Sustavnost poučavanja PECS-a

Prije no što se započne s procesom podučavanja PECS-a, treba odraditi niz pripremnih koraka koje će omogućiti motivaciju djeteta da upotrijebi nov način komunikacije te osigurati uvjete u okolini koji će podržavati ovladavanje i generalizaciju usvojenog komunikacijskog sredstva. S ciljem stvaranja motivacije za korištenje PECS-a odabiru se prehrambene namirnice koje dijete najviše voli te igračke ili aktivnosti koje preferira. Dijete se promatra tijekom slobodnog vremena i bilježe se aktivnosti koje često odabire. Potom se uređuje okolina kako bi se stvorile situacije za komunikaciju – predmeti se stavljaju izvan dohvata djeteta kako bi ono bilo motivirano od druge osobe zatražiti željeni predmet. Također, ako se kao pojačivač koristi hrana, obroci se razlamaju na sitne djeliće jer se tako povećava broj prilika koje se djetetu osiguravaju za iniciranje komunikacije.

Nakon tih pripremnih koraka počinje priprema materijala. Izrađuju se slike za razmjenu (fotografije, crteži, riječi) koje se obično plastificiraju kako bi bile trajnije. Također, izrađuje se komunikacijska knjiga u koju se slike pohranjuju te rečenična traka koja se stavlja na korice knjige i koja se koristi u naprednijim fazama PECS-a za slaganje složenijih rečenica. Tada poučavanje PECS-a može početi, a materijali će se dalje modificirati i proširivati ovisno o djetetovu napredovanju u ovladavanju komunikacijskim sredstvom.  

Postupak učenja zamjene slike ili simbola za predmet uključuje šest faza (Frost i Bondy, 2002), koje su sažeto prikazane u Tablici 1.

Tablica 1. Ciljevi pojedinih faza PECS-a (Frost i Bondy, 2002)

Ciljevi podučavanja u fazama PECS-a

spontano davanje slike/simbola komunikacijskom partneru u zamjenu za željeni predmet; nije potrebno kretanje osobe


proširivanje repertoara aktivnosti/predmeta; povećavanje udaljenosti i broja komunikacijskih partnera


razlikovanje slika/simbola; odabiranje između ponuđenih željenih i neželjenih predmeta; samostalno pretraživanje simbola za željene predmete u knjizi


upotreba rečenice za traženje („Ja želim“ + slika predmeta/aktivnosti) 


odgovaranje na pitanje „Što želiš?“ uporabom cijele rečenice  


spontano komentiranje i odgovaranje na pitanja “Što vidiš?”, “Što čuješ?” itd.

PECS je intervencijska metoda s dugom kliničkom tradicijom čiju učinkovitost podupiru brojna istraživanja. Tako je potvrđeno da je korištenje PECS-a učinkovito u povećavanju socijalnog iniciranja (Carr i Felce, 2007), u progovaranju  (Beck, Stoner, Bock i Parton, 2008) te, kako je djetetu omogućeno komunikacijsko sredstvo za izražavanje potreba, smanjivanju nepoželjnih ponašanja i njihovu zamjenjivanju funkcionalnim prihvatljivim ponašanjima (Charlop-Christy i sur., 2002).

Međutim, unatoč ovim dokazima, sve više stručnjaka koji razvijaju područje potpomognute komunikacije danas smatra da se u korištenju potpomognute komunikacije valja osloniti na inicijativu djeteta i komunikacijski proces u cjelini (Von Techner, 2018.; Hartmann, 2019). Drugim riječima, važno je podupirati komunikacijski uspjeh, a ne pod svaku cijenu slijediti faze koje su propisane u okviru PECS-a. Također, unatoč raznovrsnosti komunikacijskih funkcija koje se PECS-om potiču, za pojedince koji imaju razvijenu komunikacijsku namjeru i koji komuniciraju za veći broj funkcija, za nadogradnju komunikacijskih funkcija te brušenje finih socijalnih vještina PECS nije u dovoljnoj mjeri poticajan te se preporučuje prelazak na druge sustave potpomognute komunikacije, o kojima je dostupno više informacija u drugim poglavljima udžbenika.  

Veličina slova
Visoki kontrast